"Počeci su mi bili katastrofa. Ni sam nisam znao kako će se sve završiti, ali završilo je. Sada puno lakše dišem, iako je šteta značajna", priča 30-godišnji voćar Miroslav Kolić iz Jarmine nedaleko Vinkovaca, dok pokušava opisati sve ono s čime se morao nositi od rane mladosti u pokušaju da postane proizvođač voća prepoznat i priznat na tržištu.
A izvor većine njegovih problema poznat je velikom broju hrvatskih građana i zove se švicarski franak.
U voćnjaku od rane mladosti
"S voćarstvom sam se počeo baviti dok sam bio vrlo mlad, s nekih 15-16 godina, onako uz oca koji je imao hektar nasada pod jabukom. Kada sam napunio 18 godina odlučio sam da je to to i da želim biti voćar. Otac je bio toliko dobar da je kuću stavio pod hipoteku kako bih ja dobio kredit od milijun kuna. Tražio sam kredit tri godine i uspio sam ga dobiti, ali nažalost bio je u švicarskim francima. Radili smo dan i noć ne bi li vratili kredit koji nam je bio poput omče oko vrata i nekako smo uspjeli, ali nas je sve to skupa unazadilo", kaže Miroslav Kolić koji danas uzgaja jabuku na 34 hektara.
Miroslav Kolić na utovarivaču
"Voćarstvo je jako zahtjevno i onaj tko radi da bi zaradio, neće uspjeti. To jednostavno morate voljeti jer bude godina da ništa ne zaradite, a posla imate neprestano. Jabuku naplatim kroz godinu dana, Najveći je problem u voćarstvu cijena jabuke i otkup. Rusija radi probleme zbog zatvorenih granica. Poljska je puna jabuka, kao i ostatak Europe.
Strani trgovački lanci u Hrvatskoj pak preferiraju jabuku iz svojih zemalja, a mi smo ni na nebu ni na zemlji. Ja na veliko prodajem jabuku po 1,7 kuna, a u trgovačkim lancima je prodaju za 10 kuna. Ako meni plate jeftino, zašto ljudi ne jedu jeftinu jabuku?", pita se taj mladi voćar u čijem je voćnjaku u prošlu nedjelju započela berba Zlatnog Delišesa.
Uz pomoć EU fondova do veće kvalitete
"Malo je čudno što je nedjelja, ali čuli smo za nadolazeće ovotjedne visoke temperature i morali smo što prije krenuti u berbu. Vrućine negativno utječu na jabuke. Ljetne visoke temperature stvorile su ožegotine, smanjen je obujam samog ploda uslijed manjka vode, a bilo je problema i sa štetnicima. Crveni voćni pauk nam je prouzročio veliku štetu i troškove jer smo morali u zaštitu jabuka ići u četiri navrata. To je inače grinja koja siše sok i u kombinaciji s visokim temperaturama štete na jabuci mogu biti velike", navodi Miroslav Kolić u čijem se voćnjaku osim Zlatnog Delišesa nalaze i sorte Idared, Granny Smith, Braebum, Fuji i Gala. Fuji i Gala su mladi nasadi koje je Miroslav zasadio na oko četiri hektara i to uz pomoć novca iz EU fondova.
Kada zatreba, i sam svoj majstor
"Riječ je o Mjeri 4.1.1. iz Programa ruralnog razvoja. Te sam voćke već posadio i tu će ići još protugradna mreža kao i i na još tri hektara voćnjaka koje sam sadio prošle godine.
Vrijednost projekta je 1,5 milijuna kuna. EU fondove sam koristio i prije. Tako sam 2011. godine išao sa IPARD-om i Mjerom 101, a početkom 2013. koristio sam opet IPARD, također Mjeru 101, ali na 10 hektara. Nabavio sam protugradnu mrežu i kupio traktor za obradu voćnjaka. Iskustva su dobra. Mnogi ljudi idu u EU projekte da bi zaradili. To je krivo. Cilj je koristeći novac iz EU fondova popraviti nedostatke i manjkavosti kako bi krajnji proizvod bio što kvalitetniji", mišljenja je.
Cilj je 50 hektara i vlastita hladnjača
Kako kaže, s plasmanom jabuka na tržište nema problema. Naime, jabuke iz njegovog voćnjaka nakon berbe idu prema Zagrebu i tamošnjoj hladnjači otkupljivača Gomolava. "Nas 20 proizvođača jabuka s ukupno oko 300 hektara pod jabukom osnovalo je tu poljoprivrednu organizaciju preko koje plasiramo jabuke na tržište.
Plodovi rada
To nam udruživanje puno znači jer možemo nastupiti kao jedan proizvođač i izboriti se za primjerice veći rabat kod kupnje repromaterijala", kaže Miroslav Kolić na čijem je OPG-u osim njega zaposleno još troje stalno zaposlenih radnika, dok je u vrijeme berbe angažirano 40 berača koji rade na vaučere.
"Namjeravam iduće godine stalo zaposliti još jednog radnika. Sebe vidim u budućnosti kao voćara s nasadom od oko 50 hektara i izgrađenom vlastitom hladnjačom. Sa svime bih time išao na EU fondove", kaže taj mladi slavonski voćar koji je na nedavno održanom izboru za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika do 40 godina u Hrvatskoj osvojio visoko četvrto mjesto, i to kao jedini iz Slavonije i Baranje koji je ušao u krug 10 najboljih. Tako ga na jesen, zajedno s preostalom dvetoricom najboljih mladih poljoprivrednika RH čeka odlazak u Bruxelles u kojem će sudjelovati na završnoj svečanosti proglašenja najboljeg europskog mladog poljoprivrednika te 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika.